Tradicija postavljanja križeva na Brdo pored grada Šiauliaija u Litvi, potječe iz doba teutonskih vitezova koji su okupirali grad u 14. stoljeću. Koliko je točno križeva danas na brdu teško je reći, a procjenjuje se da ih je sa svih strana svijeta donijeto i postavljeno više od 100 000.
Većina križeva je od drva, neki su od metala, plastike, kamena, keramike, gline, stakla, ispleteni od konca… S križevima hodočasnici ostavljaju fotografije, krunice, napisane molitve…
Više od stotinu križeva veći su od 4 metra, a njih oko 15 tisuća veličinom su između 3 i 4 metra. Pokušaji da se križevi izbroje neuspjeli su jer se svakim danom postavljaju novi. Brdo križeva je zaista impresivno i kada hodočasnik dođe tamo i osjeti snagu vjere i ljubavi uviđa i nevažnost brojki.
Prema legendi prvi je križ vlastitim rukama napravio i postavio otac kojemu je umrla kći, a on je po povratku s brda našao u kući živu. Pripovijeda se i o viđenju kipa Blažene Djevice Marije s malim Isusom koja je zatražila da ljudi postave križeve. Postavljanje križeva postalo je tradicijom nakon postavljanja križeva u spomen žrtvama ustanka u studenom 1831. Broj križeva je desetljećima rastao u znak nenasilnog otpora stranim osvajačima, stoga su vlasti Brdo proglasile nepoćudnim i odlučile ga uništiti.
Od završetka Drugog svjetskog rata hodočašća su zabranjena, a 1961. uništeno je oko 5000 križeva. Sredinom sedamdesetih brdo je bilo izravnano buldožderima, križevi spaljeni, bačeni u rijeku ili pretvoreni u staro željezo. Područje je bilo zatrpano otpadom. Bilo je još nekoliko velikih devastacija. Nakon svake lokalno stanovništvo i hodočasnici iz cijele Litve noću bi, i veoma brzo, postavili nove križeve na sveto brdo.
Godine 1985. konačno su vlasti odustale od rušenja Brda križeva. Kasnije je upisano i na UNESCO-v popis nematerijalne svjetske baštine.
Brdo svake godine posjećuju tisuće hodočasnika. Papa Ivan Pavao II. služio je na njemu sv. misu na kojoj je sudjelovalo oko 100 000 vjernika. Danas je Brdo križeva hodočasničko mjesto brojnih turista i hodočasnika iz cijelog svijeta, koji pridonose postavljanju novih križeva i povećanju njihova broja. Za narod Litve brdo je mjesto hodočašća i otpora komunističkom režimu.
Nasuprot brda podignuta je kapelica. Turisti i hodočasnici dolaze tijekom cijele godine, a najveća proslava bude krajem srpnja.
