Zeleno bijelo – poučna priča pps prezentacija

Ne sudi nikoga dok nisi barem sat vremenau njegovim cipelama njegovim putem. (B. Ferrero)

.

.

.


Dva su vrapčića u proljeće bezbrižno čavrljala, na grani vrbe.

Jedan se udobno smjestio na vrhu vrbe, a drugi u račvama iz kojih se vrba granala.

“Baš je krasno ovo zeleno lišće.”

Vrapčić u račvama to shvati kao izazov, pa odbrusi: “Zeleno? Zar si ti slijep? Bijelo je!”

Onaj s vrha ljuto odbrusi: “Slijep si ti! Lišće je zeleno!”

Onog gore spopao je bijes. Dobit će svoje!

Onaj dolje usmjerio je svoj kljun prema onom gore.

Nije se maknuo s mjesta, iako se onaj odozgo sručio na nj.

Perje mu je stršalo na sve strane.

Prije bitke pogleda gore: “Oh, pa odavde je uistinu bijelo!”

Predloži svome prijatelju da odu gore.

“Vidiš…”

“Oh! Odavde je zeleno!!!”

Ne sudi nikoga dok nisi barem sat vremena u njegovim cipelama hodao njegovim putem!

Bruno Ferrero

No votes yet.
Please wait...