Bezgrješno začeće BDM

BEZGRJEŠNO ZAČEĆE BLAŽENE DJEVICE MARIJE

Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije svetkovina je kojom se slavi povlastica Isusove Majke: oslobođena je ljage istočnog grijeha te je puna milosti dobivenih od Boga živjela život posve bez grijeha.

Na Mariju nije prešao, istočni (od glagola “isteći”), praroditeljski grijeh. Bog ju je od “istočnog grijeha” sačuvao već u krilu njezine majke Ane i to zato što ju je tako unaprijed odabrao da bude majka Isusu Kristu. Radi se, dakle, o jednoj duhovnoj stvarnosti, otajstvu, i članku vjere.

Blagdan Bezgrješnog Začeća Blažene Djevice Marije, slavi se 8. prosinca. Utemeljio ga je papa Siksto IV. 1476. g. Istina o Bezgrešnom začeću Marijinu u utrobi njezine majke sv. Ane, a koje je došlo naravnom bračnom ljubavlju njezinih roditelja (sv. Joakima i sv. Ane), stoljećima je bila predmet slobodnog teološkog proučavanja. Dogmu o Marijinom bezgrješnom začeću je svečano proglasio, papa Pio IX. u poslanici “Ineffabilis Deus”, (Neizrecivi Bog) 8. prosinca 1854. g. prema kojoj “Posebnom milošću i povlasticom svemogućeg Boga, zbog predviđenih zasluga Isusa Krista, Spasitelja ljudskog roda, blažena Djevica Marija bila je izuzeta od svake ljage istočnog grijeha”.

Bog je stvorio Mariju za spasenje čovječanstva jer je htio da Spasitelj bude »Sin Čovječji«. Sav je Marijin život od njenoga stvaranja i začeća u utrobi njene majke Ane usmjeren na Krista. Ona je od Boga odabrana i puninom Božje milosti obdarena. Zato nad njom ni sjena najmanjega grijeha nije vladala. Ona je bez grijeha začeta, bez grijeha rođena i bez grijeha živjela.

Bezgrješna Djevica Marija je slika sv. Crkve i svakoga kršćanina. Ona označuje i daje smisao i našemu životu, a to je: otrgnuti se vlasti zla i grijeha i ući u zajedništvo Božje ljubavi.

I mi se sakramentom sv. krštenja kao i Marija pridružujemo Isusu Kristu i tako iz zajedništva zla i grijeha, ulazimo u zajedništvo ljubavi s Bogom i s ljudima. To je naš prijelaz iz grijeha u život s Bogom koji se treba ostvarivati i dovršavati cijeloga našega života.

Lik Bezgrješne Djevice Marije je najveći znak potpune i savršene ljubavi i darivanja sama sebe Bogu i ljudima. U tom potpunom predanju u ljubavi Bogu i ljudima se sastoji sve blaženstvo Marijino po nauci otaca sv. Crkve.

Bezgrješna Djevica Marija poučava i nas ljude sadašnjega vremena da svaki onaj koji želi ući u otajstvo Otkupljenja Kristova mora se potpuno staviti u službu Bogu i ljudima u božanskom planu spasenja ljudskoga roda. Crkvi i svijetu nisu potrebne prazne riječi niti oni koji žele uvijek biti na prvom mjestu i drugima gospodariti, već onakvi koji kao Marija u jednostavnosti i poniznosti svakidašnjeg života žele služiti Bogu i braći ljudima.

Marija je primjer savršene kreposti i vrlina koje su iz dana u dan rasle u neprestanoj ljubavi prema Bogu i u dobrim djelima prema bližnjemu. Stoga Marija poziva i nas svoju djecu da se i mi u ljubavi potpuno predamo Bogu kao i Ona pokoravajući se u svemu svetoj volji Oca nebeskoga tako da joj budemo što sličniji ovdje na zemlji i da s Njome jednoga dana na koncu našega života možemo ući u nebesko kraljevstvo.

Blagdan Bezgrešnog Začeća, stoga, nije samo proslavljanje, naklonosti Božje prema budućoj Majci svoga Sina, već također slobodne i pune njezine suradnje u tom Božjem planu. Marija je »puna milosti« ne samo zato što ju je Bog takvom učinio, nego i zato što je ona tu »milost« dobrovoljno i potpuno prihvatila i surađivala da bi ta milost donijela najobilatije plodove u njezinu životu.

Zato blagdan Bezgrešnog Začeća budi u našem srcu nostalgiju za »izgubljenim rajem« u kojem je Marija oduvijek ostala i ona poziva sve nas, djecu svoju, da idemo istim putem kojim je i sama išla kako bi mogli doći k njoj u slavu Božju, u slavu vječnoga života u kraljevstvu nebeskomu.

www/ivanjareka.zupa.hr

No votes yet.
Please wait...