Kako nam društvene mreže mijenjaju mozak?

Kako nam društvene mreže mijenjaju mozak?

O raširenosti društvenih mreža dovoljno je kazati kako ih trećina populacije koristi, što je očit znak njihova utjecaja na društvo.

Brojna su istraživanja potvrdila kako društvene mreže utječu ne samo na ponašanje pojedinca tog društva, već i na njegov mozak i moždane procese.

Pojačano lučenje hormona sreće – slično kao i konzumiranje čokolade, korištenje društvenih mreža utječe na pojačno stvaranje hormona sreće, dopamina. CT snimke mozga utvrdile su kako je centar za nagradu u mozgu puno aktivniji kada govorimo o sebi i svojim pogledima na stanje stvari, nego kada samo slušamo druge. Iz toga možemo zaključiti: sreća i užitak su veći, što više vremena provedemo u online komunikaciji. Pogotovo zato što nas odjednom sluša i gleda više ljudi, naši Facebook prijatelji i vjerni pratitelji.

Sindrom fantomske vibracije – radi se o relativno novom psihološkom fenomenu u kojem si umišljate da je mobitel vibrirao, ali u stvarnosti nije. U jednoj je studiji 89 posto ispitanika potvrdilo da im se to događa barem jednom u dva tjedna. Tako im se ponekad dogodi da osjećaj svrbeža mozak prepoznaje kao vibraciju mobitela. Radi se o tome da je tehnologija utjecala na promjene u našem živčanom sustavu, pa tako neuroni šalju podražaje do mozga, a on ih pogrešno interpretira.

Stvaranje ovisnosti – čak pet do deset posto korisnika interneta ne može kontrolirati koliko vremena provodi online. Iako se radi o psihološkoj ovisnosti, ono što se u mozgu događa slično je procesima kod ovisnika o drogi ili alkoholu. Dolazi do jasne degradacije bijele tvari u predjelu mozga koji kontrolira emocije, pažnju i donošenje odluka. Zato što društvene mreže pružaju neposredno zadovoljstvo uz vrlo malo uloženog truda, mozak stvara potrebu za tom stimulacijom. Svakom interakcijom počinjete sve više žudjeti za ovom vrstom neurološkog uzbuđenja.

Umanjena sposobnost multitaskinga – studije su pokazale da tzv. česti korisnici interneta imaju lošije rezultate u testovima izmjene zadataka (eng. task switching tests). Povećan multitasking na internetu umanjuje mogućnost moždane filtracije nebitnih podataka i može dovesti do toga da teže pamtite informacije.

tekst preuzet sa: metro-portal.rtl.hr

Please wait...