Ovisnost o internetu znači njegovo prekomjerno korištenje u obliku koji može uzrokovati teškoće u svakodnevnom životu, te narušiti fizičko ili psihičko zdravlje. Pri tome ona ima mnogo sličnosti s klasičnim ovisnostima, ali je razlika u tome što se ne konzumiraju fiziološke tvari, nego se ovisnost očituje u potrebi za konzumiranjem sadržaja koji se nude na internetu u cilju postizanja zadovoljstva i smanjenja nemira i napetosti. U najvećem broju slučajeva, ovisnost o internetu razvija se vezano uz alate i stranice za online komunikaciju mreže tipa Facebook, Twitter, te online igre. Psiholozi iz Australije tvrde da ovisnici o internetu imaju i snažan osjećaj depresije i zlovolje te da ih treba sustavno liječiti jer brojni pokušaji odvikavanja završavaju neuspjehom.
Ovisnost o internetu i službeno je uvrštena među psihološke poremećaje.
Iako su često natprosječno inteligentni ovisnici o internetu doživljavaju neuspjeh u školi, opetovano gube posao, gube kontakt s prijateljima i otuđuju se od obitelji. Kompulzivni kompjuteraši često gube sate pred kompjutorom bez jela, kupanja i spavanja. Kada im se oduzme mogućnost uživanja u u njihovoj aktivnosti, doživljavaju apstinencijske sindrome; razdražljivost i tjeskobu. Osim niskog samopoštovanja, obično ih karakteriziraju slabo razvijene socijalne vještine. Posljedice ovisnosti o internetu su brojne: zanemarivanje obitelji i prijatelja, smanjenje učinkovitosti na poslu, školi ili fakultetu, smanjeni socijalni kontakti, odnosno socijalna izoliranost, kronična neispavanost, gubitak ritma sna, smanjena tjelesna aktivnost, zdravstveni problemi; problemi s vidom, problemi s rukama, kralježnicom zbog dugotrajnog sjedenja, razdražljivost i depresivnost, a moguće su i epilepsije uslijed izgladnjivanja.
Pojava smartphonea dodatno je zakomplicirala stvar. Iako oko 50 posto djece u Hrvatskoj nema računalo kod kuće, internetu pristupaju putem pametnog telefona, te imaju mogućnost biti ‘online’ praktički sve vrijeme, što roditelji ne mogu kontrolirati.
Čak 73 posto hrvatskih tinejdžera svakodnevno koristi Facebook, a više od polovine njih ima više od jednog profila. 60 posto djece nije upoznato s načinima kome se obratiti za pomoć kad im je privatnost ugrožena. 18 posto djece u dobi od 12 do 14 godina bilo je žrtva nekog od oblika nasilja putem interneta, a 11 posto djece izjasnili su se kao internet-nasilnici.
U Hrvatskoj mogućnost liječenja ovisnosti o internetu postoji u Psihijatrijskoj bolnici za djecu i mladež u Zagrebu, a traje od šest mjeseci do tri godine. Liječenje obuhvaća psihoterapiju, uz promjenu stila života. U težim slučajevima pomaže i antidepresivna terapija.
Liječenje ovisnosti uz pomoć alternativnih metoda moguća je ako se osoba želi izliječiti. Bitan je stav i čvrsta želja, a osoba može sama raditi na svom stavu, kao i uz pomoć obitelji i prijatelja. Postoje metode koje mogu direktno ili suptilno djelovati na našu svjesnost i podsvijest. Ove metode mogu pomoći promijeniti stav i ojačati želju za ozdravljenjem. U ovu svrhu se mogu koristiti afirmacije, subliminalne poruke, NLP, EFT, psihoterapija. Ovisnost je put koji osoba u većini slučajeva bira svjesno. Jedina šansa izliječiti se od ovisnosti je čvrsto poželjeti krenuti u suprotnom smjeru.
izvor: www.in-portal.hr