Prvi oltar u Hrvatskoj posvećen Gospi Lurdskoj i blagoslovljen njezin kip bio je u Nedelišću (Međimurje) 7. X. 1883. godine, a dvije godine kasnije blagoslovljen je njezin zavjetni kip u Voćinu.
Franjevci kapucini na Rijeci, predvođeni fra Bernardinom Škrivanićem, sagradili su veliku Crkvu Gospe Lurdske (1904.-1923.), osnovali izdavačku «Kuću dobre štampe», izdavali «Riječke novine», prvi katolički dnevnik u Hrvatskoj (dr. Petar Rogulja i Rudolf Eckert). Organizirali su «Prvo narodno hodočašće u Lurd» (1908.) – 410 hodočasnika, o kojemu je kasnije objavljena knjiga. Tada su Svetištu u Lurdu darovali srebreno i pozlaćeno srce s natpisom: «XV. augusti 1858. Antemurale christianitatis Virgini Immaculatae, filiae primogenitae Ecclesiae, certae spei et saluti cor ad cor» – 15. VIII. 1858. Predziđe kršćanstva Bezgrješnoj Djevici, prvorođenoj kćeri Crkve, sigurnoj nadi i spasu (posvećuje) srce srcu 15. VIII. 1908.
Kad se je dr. Juraj Carić, biskup, 1908. god. vratio iz Lurda s hodočašća, osnovao je Lurdsko svetište u Vepricu, nedaleko Makarske, jer je taj prirodni ambijent vrlo sličan onomu u Lurdu. Vepric je danas veliko i lijepo svetište Gospe Lurdske, koje je osnovano prije više od stotinu godina.
Franjevci Provincije Presvetoga Otkupitelja (Split) sagradili su najprije kapelu (1931.), a kasnije (1936.) veliku kriptu i crkvu Gospe Lurdske u Zagrebu (Zvonimirova ulica), koja je postala središte lurdske pobožnosti za grad Zagreb i njegovu okolicu. Na oltaru je kip Gospe Lurdske, dar «L’ Alliance Catholique» iz Lurda.
U mnogim drugim mjestima podignute su crkve, kapele, špilje i oltari Gospe Lurdske, koji postaju mjesta okupljanja Marijinih štovatelja, mjesta molitve i pobožnosti, mjesta ozdravljenja i primanja raznih milosti i uslišanja, a posebno mjesta svjedočenja vjere i pravoga kršćanskog življenja.
Nemoguće je pobrojiti sve župe, samostane i svetišta posvećena Gospi Lurdskoj. Ipak je potrebno navesti određeni broj da bi se vidjelo, kada je i na taj način počelo štovanje Gospe Lurdske i kako se širilo po svim hrvatskim krajevima. Stoga prilažemo popis nekih župa i samostana (gradova i sela) s oznakom godine gradnje, zatim reda ili družbe kojima pripadaju i oznakom biskupije u kojoj se pojedino naselje nalazi.
Crkve i kapele
1. Lećevica, crkvica (1884.) Šibenik
2. Uljanik, crkva (1900.) Zagreb
3. Kaštel Lukšić, crkva (1904.) Split
4. Rijeka, crkva, kapucini (1904.)
5. Roglići, Župa Biokovska, crkvica (1904.) Split
6. Vepric, svetište (1908.) Split
7. Remete, kapela, karmelićani (1908.) Zagreb
8. Marušići, Rogoznica, crkva (1909.) Split
9. Sikirevci, špilja (1909.) kasnije srušena, Đakovo
10. Gašinac, svetište, Slavonski Brod (1906.) Đakovo
11. Močibobi, crkvica, Karojba, Istra
12. Grohote, kapela (1910.) Split
13. Donji Dolac, kapela (1911.) Split
14. Valpovo, kapela, Đakovo
15. Radini, Bartonigla (1922.) Istra
16. Vukovar, crkvica na groblju (1922.)
17. Podhume, crkva (1926.) Hvar
18. Zagreb, Vrbanićeva, kapela, franjevci (1931.)
19. Zagreb, Zvonimirova, kripta crkve (1936.), crkva, nedovršena (1971.)
20. Senjsko, crkvica, Vrbovsko (1938.) Gospić
21. Sveta Nedjelja, stara crkva, obnovljena (1957.) Hvar
22. Barilovički Leskovac, crkva (1958.) Zagreb
23. Bijeli Vir, Dobranje, crkva (1975.) Split
24. Potok,Čabar, crkvica, Gospić
25. Zdenkovac,crkva (1976.) Zagreb
26. Kašte Novi,crkva (1988.) Split
27. Spilice-Crpala, Staševica, crkva (2008.) Split
28. Ćulinec, Retkovec, crkva (2008.) Zagreb.
Oltari i špilje
1. Nedelišće,oltar, Međimurje (1883.) Varaždin
2. Dubrovnik, špilja, isusovci (1885.)
3. Voćin, kip u kapelici (1885.) i na glavnom oltaru (1893.) Požega
4. Budžak, »Nazaret», špilja (kraj XIX. st.) komunisti srušili, Banja Luka
5. Slavonski Brod,špilja, franjevci (1892.) Đakovo
6. Split,oltar, isusovci (1895.)
7. Zagreb (Kaptol) špilja, franjevci (1900.)
8. Split, špilja, klarise (1907.)
9. Blato, Korčula, špilja (1908.) Dubrovnik
10. Kučiće, špilja (1909.) Split
11. Rijeka, špilja, sestre Srca Isusova (1912.)
12. Zagreb (Palmotićeva) špilja, isusovci (1913.)
13. Brista, Staševica, oltar (1913.) Split
14. Šibenik, Sv. Lovre, špilja, franjevci (1926.)
15. Golubić, Vrpolje, špilja (1931.) Šibenik
16. Humac, špilja, franjevci (1934.) Mostar
17. Hrvace, špilja (1936.) Split
18. Lovreć, špilja u crkvi (1937.) nova u dvorištu (1998.) Split
19. Opatija, špilja (1942.) Rijeka
20. Krašić, špilja (1953.) Zagreb
21. Bihać, špilja (1954.) Banja Luka
22. Bol, špilja, dominikanci (1955.) Hvar
23. Hrasno, špilja (1957.) Mostar
24. Imotski, špilja, franjevci (1958.) Split
25. Omiš, špilja, franjevci (1958.) Split
26. Metković, špilja, franjevci (1958.) Split
27. Zmijavci, oltar (1959.) Split
28. Ljubunčić, špilja (1961.) Banja Luka
29. Zagreb, Sv. Petar (Vlaška) špilja (1971.)
30. Sumartin, špilja, franjevci (1972.) Hvar
31. Posušje, špilja, franjevci (1973.) Mostar
32. Sanski Most, špilja (1974.) Banja Luka
33. Osijek, Tvrđa, špilja, franjevci (1975.)
34. Buhovo, Široki Brijeg, špilja, franjevci (1984.) Mostar
35. Vir,špilja (2003.) Mostar
36. Bijeli Vir, Dobranje, špilja (1986.) Split
37. Orje, Žeževica, špilja (1997.) Split
38. Petrićevac,špilja, franjevci (1999.) Banja Luka
39. Zagreb (Bukovačka) špilja, Sestre Naše Gospe (2008.).
Još neke građevine
Osim crkava, kapela i špilja i neke su druge građevine posvećene Gospi Lurdskoj. Tako su Kćeri Božje ljubavi osnovale u Zagrebu «Dom Gospe Lurdske» za djevojčice i studentice (1938.). Danas je u njemu sjedište Uprave Provincije.
U Zvonimirovoj ulici u Zagrebu prije II. svjetskoga rata bila je «Ljekarna Gospi Lurdskoj». Poslije rata (1945.) komunističke vlasti su «na demokratski način» ljekarni su promijenile ime.
Zanimljivosti:
Fra Rafael Lipovac, bosanski franjevac, kao misionar u Obali Bjelokosti od 1983. do 1999. god. sagradio 22 «lurdske špilje» i 3 u domovini, što je ukupno 25. Zbilja je to veliki broj, koji svjedoči kako je fra Rafo širio pobožnost prema Gospi Lurdskoj.
Župa Svih Svetih i Općina Zmijavci, u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji, zajedno s hrvatskom župom Karaševo u Rumunjskoj, u Nadbiskupiji Albi Juliji, uredili su špilju Gospe Lurdske, koja je svečano blagoslovljena 10. VII. 2007. godine.
izvor: www.gospa-lurdska.hr
