Što je bila Betlehemska zvijezda?

ŠTO JE BILA BETLEHEMSKA ZVIJEZDA?
(astronomska istraživanja)

Kad se Isus rodio u Betlehemu judejskome u dane Heroda kralja, gle, mudraci se s Istoka pojaviše u Jeruzalemu  raspitujući se: “Gdje je taj novorođeni kralj židovski? Vidjesmo gdje izlazi zvijezda njegova pa mu se dođosmo pokloniti.” (Evanđelje po Mateju)

 Među svim zvijezdama na nebu, jedna zauzima posebno mjesto u srcima svih ljudi. Riječ je, naravno, o Betlehemskoj zvijezdi. Ona je jedan od važnijih motiva jaslica, osnovne božićne dekoracije sviju crkava. Ona je ta koja je mudrace vodila malom Isusu, ona je ta koja je obasjavala noć Kristova rođenja. No je li ona stvarno postojala ili je riječ o maštariji umjetnika koji su opisivali Kristovo rođenje? Možemo li pomoću nje odrediti kada se Krist rodio?

Betlehem, mjesto Isusova rođenja Izvor: AtlasTours.Net

Mnogi su astronomi pokušavali odgonetnuti tajnu Betlehemske zvijezde. Postoje razne teorije o tome što je ona bila, a s time i razne godine koje se uzimaju kao godina rođenja Krista. Krenimo s toga putem evanđelja i noćnog neba u potragu za vremenom Kristova rođenja i tajanstvenom zvijezdom koja je sjajila te noći.

Vrijeme rođenja
Evanđelje po Mateju nam govori da je Isus rođen za vrijeme kralja Heroda. Povijesno gledano, većina povjesničara i teologa se slaže s time, kralj Herod je umro 4. godine stare ere, nedugo nakon pomrčine Mjeseca. Poznavajući podatak da su Josip i Marija morali, s tek rođenim Isusom, bježati u Egipat kako bi izbjegli pokolj dječice, te da su tamo ostali neko vrijeme, ali ne predugo, proizlazi da se Isus rodio oko 6. godine stare ere. Obično se uzima raspon od 8. do 4. godine stare ere. Tu se sada nameće i to što ne znamo mjesec Isusova rođenja, pa zaključke o položaju tijela moramo izvoditi na temelju šturih tekstova evanđelja. Kako je nebo izgledalo u vrijeme Isusova rođenja? Što su mudraci slijedili u potrazi za Isusom?

Kako bi dobili izgled neba u to vrijeme potrebno je uzeti u obzir precesiju Zemlje, kao i promjenu geografske širine (u odnosu na Hrvatsku). Iz toga proizlazi da je Betlehemsko nebu prije dvije tisuće godina izgledalo približno jednako nebu kako ga vidimo danas iz naših krajeva. Međutim tada se vidjelo puno više zvijezda jer nije bilo danas sveprisutnog svjetlosnog zagađenja.

U potrazi za zvijezdom 
Poznavajući izgled neba u to vrijeme, krećemo u potragu za objektom ili pojavom koja bi bilo dovoljno uočljiva i posebna da bi zainteresirala mudrace s istoka. Kako bi to razumjeli, prvo moramo razumjeti tko su ta tri mudraca. Po svemu sudeći riječ je o perzijskim astrolozima (jedino su oni u to vrijeme znali točne podatke o položaju planeta i zvijezda na nebu te njihovo “značenje”). Objekt koji se našao na nebu, morao je imati posebna obilježja.

“Tri kralja” – bizantski mozaik u bazilici Santi Apollinare Nuovo, Ravenna Izvor: Gwiazda Betlejemska

Pošto je objekt sjajio duže vrijeme i pratio mudrace na njihovu putu, zaključujemo da nije riječ o meteoru. Iz podatka da se zvijezda prvo pojavila na istoku, kada su mudraci krenuli na put, a potom na jugu, kad su došli do Isusa znači da se u određenom periodu značajno pomakla. Na taj način je isključena nova koju su Kinezi zabilježili 5. godine stare ere. Pločice pronađene u Babilonu otprilike iz tog vremena ne bilježe tu pojavu kao značajnu. Nije niti riječ o kometu jer kineske kronike ne spominju niti jedan sjajan komet u to vrijeme. Halleyev komet se pojavio na nebu 12. godine stare ere, što je ipak prerano za Isusovo rođenje, tako da je i on isključen.

Kao još jedan potencijalni kandidat za taj fenomen je i okultacija Jupitera i Mjeseca (Mjesec prividno prešao preko Jupitera) u također 7. godini stare ere. Bitnije od toga je bilo da se i Sunce našlo u blizini, a astrološka konjunkcija Sunca i Mjeseca se smatra jednim od najjačih utjecaja. Još k tome Jupiter kao kraljevski planet se našao s njima, što je jaka simbolika koja je mogla natjerati mudrace da krenu put Betlehema. Međutim taj događaj nije bio vidljiv golim okom, jer je bio za vrijeme dana te ga se moglo samo računski predvidjeti, pa je malo vjerojatno da je ta pojava Betlehemska zvijezda, iako ima jaku simboličku pozadinu.

Konjunkcija kao odgovor

Ako nije riječ o meteoru ili okultaciji, novoj ili kometu, što je onda bila Betlehemska zvijezda? Najvjerojatniji odgovor leži u jednom prirodnom fenomenu koje se dogodio 7. godine stare ere. Riječ je o trostrukoj konjunkciji Jupitera i Saturna, ovoga puta u zviježđu Riba. To je pojava koja se dešava otprilike svakih šezdesetak godina. Godine 7. se prvi puta zbila u svibnju i bila je vidljiva na ranom jutarnjem nebu na istoku, baš kako evanđelje kaže. Za vrijeme druge konjunkcije mudraci su krenuli na put, da bi za treće (koja je na jugu bila vidljiva u mjesecu studenom) došli pokloniti se Isusu noseći mirise, zlato i tamjan.

Giotto di Bondone – Poklonstvo kraljeva Izvor: Gwiazda Betlejemska

Međutim zašto konjunkcija? Ona očito nije zvijezda kakvu je Giotto di Bondone nacrtao početkom 14. stoljeća na svojem slavnom prikazu Isusova rođenja i koja je postala naša predodžba tog fenomena. Taj prikaz je umjetnički dojam nastao najvjerojatnije pod utjecajem Halleyevog kometa koji se pojavio par godina ranije i bio dobro vidljiv iz Italije. Konjunkcija planeta ima puno veće značenje za astrologe od kometa, zvijezde kakvu klasično zamišljamo iznad jaslica (ovdje je bitan astrološki “utjecaj” jer je on razlog zašto su tri mudraca uopće krenuli na put).

Već smo rekli da su mudraci najvjerojatnije bili perzijski astrolozi (u ono vrijeme astronomija nije postojala kao samostalna znanost, već se nebo proučavalo u astrološke svrhe). Konjunkcija Jupitera i Saturna za njih je bila rijetka i važna pojava velike simbolike. Kao što znamo Jupiter ima simbol kralja, vrhovnog božanstva, a Saturn je između ostalog simbol Palestine. U toj konjunkciji mudraci su vidjeli simbol rođenja kralja Palestine (kralja Židova, baš kako evanđelje kaže), baš kao što su najavljivala brojna onovremena proročanstva. Za njih je to bilo i više nego dovoljno da krenu put Jeruzalema. Iz toga (astronomskog i u ono vrijeme bitnog astrološkog) značenja, te vremena pojave konjunkcije Jupitera i Saturna, za vjerovati je da je najvjerojatnije to ona pojava koju znamo pod nazivom Betlehemska zvijezda.

Halleyev komet – “krivac” za predodžbu Betlehemske zvijezde kao repatice Izvor: NASA Pictures

Prema tome se onda uzima da je Isus najvjerojatnije rođen 7. godine stare ere, za vrijeme treće konjunkcije Jupitera i Saturna. To što ta pojava nije spektakularna kao komet i ne odgovara našem poimanju Betlehemske zvijezde niti malo ne umanjuje njen značaj niti naše tradicije, već je samo astronomski pokušaj poimanja što se tada na nebu događalo.

Smisao Betlehemske zvijezde

Jaslice – simbol novoga života, ljubavi i spasenja Izvor: oneil.com.au

Betlehemska zvijezda je također mogla biti naknadno ubačena u evanđelja. Tako su, recimo, elementi vola i magarca u jaslicama najvjerojatnije dodani zbog svoje simbolike (niti jedno evanđelje ih ne spominje). Također se nigdje ne spominje broj mudraca, već samo broj darova. Biblija je u mnogočemu simbolična i ne treba ju uzimati doslovno. Stoga je i Betlehemska zvijezda možda samo simbol predvođenja i svjetlosti noći Isusova rođenja i kao takva ne mora nužno postojati.

Bilo kako bilo, zanimljivo je promatrati noćno nebo dvije tisuće godina u prošlost. Tko doma ima programe “Stellarium” ili Cartes du Ciel” može si lako reproducirati 7. godinu stare ere. Cijela je godina veoma zanimljiva i isplati ju se proučiti. Zanimljivo je da, ukoliko se uzmu svi faktori u obzir, u jedno vrijeme se tada nisko nad obzorom moglo vidjeti zviježđe Južni križ te Alpha i Beta Centauri, što danas nije moguće.

Kako se bliži Božić, dan Isusova rođenja, želim da Betlehemska zvijezda zasja i u vašim srcima te vam donese mir, radost, ljubav i sreću. Sjetite se svih koje volite i do kojih vam je stalo te ih iznenadite pažnjom i poklonom. Sjetite se također i onih s kojima si možda i niste najbolji. U ovo vrijeme ljubavi i praštanja, pružite im ruku pomirenja i započnite iznova. To je pravi smisao Božića. A sjetite se i baciti koji pogled na noćno nebo. Možda vam zasja neka nova zvijezda i pruži vam osjećaj star dvije tisuće godina, isti onaj koji su imali mudraci s istoka promatrajući noćno nebo te večeri.

Popis literature:

Star of Betlehem
Star of Betlehem – Wikipedia

Ovim putem se zahvaljujem gospodinu Anti Radoniću, voditelju planetarija Tehničkog muzeja grada Zagreba, koji me svojim izvanrednim predavanjem na temu Betlehemske zvijezde inspirirao za ovaj članak.

Marko Šimac, mag. prim. kem.

prenesno sa: www.zvjezdarnica.com

Please wait...