Prekidanje prijateljstva na Facebooku utječe na stvarni život

Premda se prekid prijateljstva na Facebooku čini vrlo jednostavnim, novo istraživanje pokazalo je kako će mnogi u stvarnome životu izbjegavati one koji su ih izbrisali s liste Facebook prijatelja.

U istraživanju Christophera Sibone, studenta doktorskog studija računalnih znanosti i informacijskih sustava na Sveučilištu Colorado Denver, 40% sudionika izjavilo je da bi u stvarnom životu izbjegavali osobu koja ih je uklonila s Facebook liste prijatelja, 50% ih ne bi izbjegavalo, dok 10% sudionika nije sigurno što bi učinili. Pri tome su žene u značajno većoj mjeri izjavljivale o izbjegavanju kontakta s tim osobama od muškaraca.

Na temelju analize odgovora 582 sudionika prikupljenih Twitterom dobiveno je šest čimbenika koji predviđaju hoće li sudionik izbjegavati osobu koja ga je uklonila s liste Facebook prijatelja:

1) razgovor sudionika s drugima o prekidu prijateljstva;
2) izrazito negativan emocionalni odgovor na prekid;
3) procjena sudionika da ga je osoba izbrisala iz prijatelja zbog izvanmrežnog ponašanja, odnosno ponašanja u stvarnome životu;
4) geografska udaljenost između tih osoba;
5) rasprava o poteškoćama u odnosu između te dvije osobe prije samog brisanja s liste prijatelja;
6) sudionikovo vrednovanje njihovog odnosa prije uklanjanja.

Rezultati istraživanja pokazali su da su žene sklonije izbjegavanju osoba koje su ih uklonile s liste prijatelja, no autor nema objašnjenje za takve nalaze. Provedena studija ističe promjene odnosa među ljudima koje se javljaju kao posljedica povećanog korištenja interneta i sve učestalijeg povezivanja putem društvenih mreža. Amerikanci u prosjeku provedu oko 25% svog vremena na korištenje društvenih mreža poput Facebooka koji danas broji preko milijardu članova, a od 2010. godine, kad je prestigao Google, je i najposjećenija internet stranica. Upravo zato interakciju licem-u-lice postupno zamjenjuju online interakcije koje imaju vlastita pravila, jezik i vrijednosti.

Održavati odnos s nekim putem društvenih mreža ne iziskuje mnogo energije ni truda za razliku od održavanja odnosa u stvarnom životu gdje osoba mora razgovarati s drugima, posjećivati ih i održavati interakcije licem-u-lice. U stvarnom životu prijateljstvo postupno izblijedi i tako se okonča, dok se na Facebooku ono može iznenada završiti i to tako da samo jedna strana odluči da je prijateljstvo gotovo. Sibona naglašava kako se uklanjanje iz liste prijatelja djelomično čini nerealnim, ali zapravo ima realne posljedice u stvarnosti. Smatra da brisanje osobe iz Facebook prijatelja može imati psihološke posljedice za tu osobu, slično kao i društveno isključivanje pojedinca u stvarnom životu. Pri tome se poziva na eksperiment u kojem su istraživane posljedice društvene izolacije u realnosti te je dobiveno da je društvena izolacija povezana s negativnim raspoloženjem, smanjenim osjećajem pripadanja i kontrole te sa sniženim samopoštovanjem. Sibona zaključuje i da se osobe uklonjene s nečije liste Facebook prijatelja, mogu osjetiti društveno odbačenima što ima negativne psihološke posljedice za pojedinca.

Izvor: http:znanost.geek.hr

No votes yet.
Please wait...