Podrijetlo orgulja još nije posve rasvijetljeno. Pobuda za konstrukciju prvih instrumenata, koji bi donekle mogli istaknuti principe orgulja, čini se da je došla, s jedne strane, od starog instrumenta, koji je u staroj Grčkoj bio poznat pod imenomsiringa (syrinx) – Panova frula. Kod Babilonaca je bio poznat instrument mašrokita.Spominje se samo jedanput u Sv. pismu, i to u knjizi proroka Danijela, 3,5. U Kini je od davnina bio poznat instrument šeng, japanski šô, koji poput orgulja ima spremište zraka u obliku tikvice u koju je utaknuto više sviralica. Možda je taj šengdošao u Babilon gdje ga prorok Danijel naziva mašrokita. Nakon babilonskog sužanjstva, instrument je donešen u Palestinu. Naš naziv orgulje potječe od njemačke riječi Orgel, što je opet deformacija grčke riječi organon (oruđe, instrument, naprava).
Prvi izrazitiji oblik orgulja javlja se u II. st. pr. Krista pod imenom hidrauličkih orgulja, kako to opisuje u svojem djeluPneumatika Heron Aleksandrijski. Orgulje su građene na principu zgušćivanja zraka za svirale pomoću tlaka vode. Rimljani su ih koristili kao kućni instrument i kod gladijatorskih igara, a zvuk im je bio kričav i prodoran. To je bio, čini se, glavni razlog za kasno uvođenje orgulja u Crkvu. Hidrauličke orgulje su u IV. st. postupno zamijenjene orguljama s crpećim mjehovima od kože. U Zapadnu Crkvu orgulje su uvedene u VIII. st., nakon što je bizantski car Konstantin V. god. 757. poklonio neke male orgulje s olovnim sviralama franačkom kralju Pipinu Malom.
Oko god. 800. francuski su se redovnici dali na gradnju orgulja i postigli velike uspjehe, a ubrzo zatim došli su na glas i njemački orguljari. U IX. st. papa Ivan VIII. traži od jednog bavarskog biskupa da mu pošalje orgulje i orguljaša, a u X. st. već su u Winchesteru (Engleska) postojale jedne velike orgulje. Na Zapadu su u XIII. st. sve veće crkve imale orgulje s više registara (do 12), a neke i pedal. Zagreb ih u našim krajevima ima najranije, već 1359. god. U to vrijeme građene su orgulje koje su se mogle prenositi i nazvane su portativ, a veće orgulje koje su bile smještene na stalnom mjestu, zvale su se pozitiv. Sredinom XV. st. dolazi do usavršavanja orgulja, a posebno konstrukcija zračnica s pomicaljkama (njem. Schleiflade).
U XVI. st. već nalazimo orgulje s 3, 4, i 5 manuala, a svoje «zlatno doba» orgulje dostižu u XVII. i XVIII. st., posebice s izgradnjom baroknih orgulja. Druga polovica XIX. i početak XX. st. donosi nove tehničke izume i pomagala (pneumatska i električna traktura, crescendo valjak, slobodne kombinacije…), ali i pretjerano oponašanje limenih i gudačkih orkestralnih instrumenata gdje prevladavaju 8’ registri.
Današnje moderne orgulje su sinteza baroknih i romantičnih orgulja, tako da je na njima moguće autentično izvesti cjelokupna djela orguljske literature: od renesanse, baroka, romantizma, kao i najnovija ostvarenja. Orgulje su po veličini, snazi zvuka, kao i opsegu tonova najveći instrument. One su zapravo skupina većeg broja instrumenata. Slavni Mozart ih naziva «kraljicom instrumenata».
Najpoznatiji graditelji orgulja bili su: Albertus Magnus (1200.), Francesco Landino (1322.- 1390.), Constanzo Antegnati (1549.-1624.), Arp Schnitger (1648.-1720.), Zacharias Hildebrand (1680.- 1743.), Obitelj Silbermann; Gottfried Silbermann (1683.-1753.), Joseph Gabler (1700.-1771.), François Henri Cliquott (1728.-1791.), Friedrich Ladegast (1818.), Karl GottliebWeigle (1810.-1882.), Charles Spackman Barker (1806.-1879.), Aristide Cavaillé-Coll (1811.-1899.), Eberhard Friedrich Walcker (1794.-1872.), Rieger und Söhne, Steinmeyer & Co, Sauer, Klais…
Od hrvatskih graditelja najpoznatiji je Petar Nakić (1694.-1770.), svećenik i osnivač venecijanske orguljske škole u 18. stoljeću. Za crkve u Italiji i Dalmaciji izradio je preko 500 orgulja. Svakako treba spomenuti tvrtku Heferer, koju je 1849. god. u Grazu osnovao Mihael Heferer. 1868. god. dolazi u Karlovac, a 1870. god. tvrtka se trajno nastanjuje u Zagrebu. Izradila je u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini preko 260 opusa. Znameniti skladatelji za orgulje bili su: Girolamo Frescobaldi (1583.-1644.), Domenico Zipoli (1688.-1726.), Johann Pachelbel (1653.-1706.), Dietrich Buxtehude (1637.-1707.), Johann Sebastian Bach (1685.-1750.), Felix Mendelssohn (1809.-1847.), Franz Liszt (1811.-1886.), Joseph Rheinberger (1839.-1901.),Max Reger (1873.-1916.), François Couperin (1668.-1733.), César Franck (1822.-1890.), AlexandreGuilmant (1837.-1911.), ThéodoreDubois (1837.-1924.), EugeneGigout (1844.-1925.), Charles- MarieWidor (1844.-1937.), LouisVierne (1870.-1937.),OlivierMessiaen (1908.-1992.)…, a od hrvatskih: Franjo Dugan (1874.-1948.), Albe Vidaković (1914.-1964.), Franjo Lučić (1889.-1972.), Anđelko Klobučar (1931)…
Najstarije orgulje na svijetu nalaze se u crkvi Valeria-Burgkirche u mjestu Sitten/Sion (Švicarska). Imaju jedan manual, pedal i 8 registara. Izradio ih je anonimni graditelj 1435. godine. Najveće orgulje na svijetu nalaze se u Americi (SAD) -Atlantic City, koje su smještene u velikom Convention Hallu (41000 mjesta). Izgrađene su 1929.-1932. od Midmer-Losh of Merrick, Long Island firme iz New Yorka. Glavni sviraonik ima 7 manuala na kojem je 1235 pločica koje označavaju registre, različite spojeve itd. Realnih (zvučnih) registara orgulje imaju 336 s 33114 cijevi (svirala).
Najveće crkvene orgulje na svijetu nalaze se u njemačkom gradu Passau (katedrala). Izradila ih je tvrtkaSteinmeyer 1928. godine. Zadnju restauraciju orgulja uradio je orguljar Wolfgang Eisenbarth sa sinom Ludwigom 1981. godine. Posjeduju 231 registar (pet orgulja spojenih s glavnim sviraonikom), 5 manuala, pedal i 17774 svirale. Za povezivanje svih pet orgulja bilo je potrebno preko 800 km kabla.
Najveće orgulje u Hrvatskoj su orgulje zagrebačke katedrale postavljene 1855., izradila ih je svjetski poznata njemačka tvrtka Walcker iz Ludwigsburga. Više puta su pregrađivane i proširivane, tako da danas imaju sviraonik s 4 manuala, pedal, 78 registara i 6068 svirala. Najveće orgulje u Bosni i Hercegovini nalaze se u Vidovicama, imaju 3 manuala, pedal i 35 registara s oko 2200 svirala.
izvor: https://www.mka.hr/orgulje-kraljica-istrumenata/
