Nakon 461 godine otvoren Isusov grob u Jeruzalemu

Nakon 461 godine otvoren Isusov grob u Jeruzalemu

Do sada se grob nije obnavljavljao jer se šest kršćanskih denominacija koje upravljaju crkvom uskrsnuća nije moglo dogovoriti i često su među njima izbijale svađe.

Znanstvenici Nacionalnog tehničkog muzeja iz Atene koncem listopada 2016. su zbog restauracije otvorili mramorni pokrov koji je u crkvi uskrsnuća, odnosno bazilici Svetoga groba, u Jeruzalemu pokrivao Isusov grob.

Ovaj pokrov posljednji je put uklonjen najkasnije 1555. godine, i sada, prvi put od srednjovjekovnih vremena, postoji mogućnost za detaljan pregled mjesta na kojemu je, prema vjerovanju, Isusovo tijelo položeno nakon raspeća. Ispod mramorna pokrova pronašli su svojevrsnu ispunu od zemlje i sivu kamenu površinu koja će biti analizirana.

Arheolozi National Geographic Societyja provest će opsežna istraživanja kako bi došli do originalne površine na koju je bilo položeno Isusovo tijelo.

Obnova Isusova groba dio je radova koji se izvode u crkvi uskrsnuća s ciljem zaštitite i obnove edikule tj. strukturu u kojoj je grob smješten. Moderna tehnika omogućit će restauratorima istraživanje Groba kao da se i sami nalaze u njemu.

Grob je otvoren nakon što je crkva zatvorena za posjetitelje, koji Isusov grob obilaze svakoga dana.

Sam grob otkrila je Helena, majka rimskog imperatora Constantina 326. godine, a crkva na tom mjestu izgrađena je tridesetak godina kasnije, 355. godine. Zbog svog značaja crkva ima jednu od najsloženijih struktura upravljanja.

Naime, crkvom zajednički upravljaju predstavnici šest kršćanskih denominacija s time da predstavnici Katoličke crkve, Grčke pravoslavne crkve i Armenske crkve imaju najveći utjecaj i kontrolu nad najvećim dijelom objekta.

Ne može se reći da je upravljanje ovom crkvom harmonično. Zbog brojnih nesuglasica koje izbijaju čak i zbog relativno jednostavnih pitanja poput njezina čišćenja, izbijale su svađe, pa čak i fizički obračuni.

Kako je za svaki zahvat, a posebno za obnovu unutar crkve potrebna suglasnost svih šest denominacija, bilo kakvi radovi do sada bili su gotovo nemogući. Prije tridesetak godina obnovljena je kupola koja je počela propadati, a od tada se nikakvi ozbiljniji zahvati na restauraciji nisu odvijali.

Jordanski kralj Abdullah sa 3,4 milijuna američkih dolara financira veći dio radova.

Otvaranje pokrova s Isusova groba kao da je nakratko smirilo strasti među predstavnicima denominacija koji upravljaju crkvom.

Potreban nam je mir i međusobno poštovanje – izjavio je grčki patrijarh Jeruzalema Teofil III. nakon što je mramorni pokrov otvoren.

Inače, sama edikula vapila je za obnovom. Posljednji radovi na njoj izvedeni su krajem 19. stoljeća, no struktura je znatno oštećena u potresu koji je 1927. pogodio Jeruzalem. Šteta je bila tolika da je edikula 1947. godine poduprta vanjskim upornicima i nosačima koji i danas stoje na tom mjestu te se već nazirala i opasnost od potpunog uništenja strukture.

Prije dvije godine Grčka pravoslavna crkva, uz dobivenu suglasnost franjevaca i Armenaca, pozvala je Nacionalno tehničko sveučilište iz Atene na proučavanje edikule i procjenu što bi se moglo učiniti da se objekt zaštiti.

Atenski arheolozi nisu izabrani slučajno jer su upravo oni vodili restauraciju atenske akropole i Aja Sofije te posjeduju golemo iskustvo u tako delikatnim radovima. Potpuna rekonstrukcija edikule i Isusova groba trebala bi biti dovršena do proljeća 2017. godine.

tekst prilagođen prema: Bernard Karakaš www.vecernji.hr

No votes yet.
Please wait...