AUSTRIJA
Vjeronauk u austrijskim školama ima dugu tradiciju. Potpuno je bio ukinut tijekom nacističkog režima. Godine 1945. vraćen je u sve državne škole.
Vjeronauk je obvezan predmet za djecu osnovne škole, a za srednjoškolce izborni predmet. Ostvaruje se dva sata tjedno tijekom školovanja. Roditelji djece mlađe od 14 godina mogu tražiti izuzeće od vjeronauka (7 %).
Osim vjeronauka u školama, u svim se austrijskim župama (crkvenim zajednicama) ostvaruje župna kateheza.
BELGIJA
U Belgiji postoje državne i katoličke srednje škole. Katoličke srednje škole u kojima je vjeronauk obvezan (dva sata tjedno) pohađa oko 60 % mladih.
U državnim školama učenici biraju između nastave religije (katoličke, protestantske, hebrejske ili islamske) ili nekonfesionalne etike.
FRANCUSKA
Francuska je jedna od rijetkih europskih zemalja koja nema vjeronauk u školama, ali ima katoličke škole u kojima, naravno, vjeronauk postoji. Uz to učenici imaju i jedan slobodan dan u tjednu (najčešće srijeda) za izvannastavne aktivnosti među kojima je i vjeronauk.
Korijeni ne poučavanja vjeronauka u školama sežu od Francuske revolucije i odvajanju države od Crkve (religije), ali posljednjih desetak godina u Francuskoj se ozbiljno promišlja o uvođenju predmeta u sve škole koji bi sustavno obrađivao religiju i etiku u duhu dijaloga i tolerancije.
HRVATSKA
Vjeronauk ima dugu tradiciju u hrvatskim župama i školama. Znanstveno promišljanje o vjeronauku (studij katehetike) postoji još od 19. stoljeća.
Dolaskom komunizma 1945. godine, vjeronauk postaje neobvezan predmet, a 1953. zabranjen je u školama.
Zahvaljujući demokratskim promjenama vjeronauk je šk. god. 1991./92. vraćen u škole u Hrvatskoj.
Ugovorom Hrvatske i Vatikana predviđeno je da se vjeronauk izvodi u osnovnim i srednjim školama dva sata tjedno. Vjeronauk je izboran konfesionalan predmet. Razlikujemo katolički, evangelički, baptistički, pravoslavni, islamski vjeronauk. U srednjoj školi postoji vjeronauku alternativan predmet – etika, a učenicima i roditeljima je ostavljena sloboda izbora.
IRSKA
U osnovnoj i srednjoj školi postoji konfesionalni vjeronauk. Dio je redovite školske satnice. Crkvena vlast određuje sadržaje i programe predmeta.
Općinske škole moraju predvidjeti mjesto za kapelana koji će u školi obavljati vjerske obrede.
ITALIJA
Nakon II. svjetskog rata bilo je teško stanje za talijansku katehezu i vjeronauk. Postupno se ostvarivala katehetska obnova.
Danas u Italiji postoji veoma velik broj specijaliziranih časopisa za vjeronauk. U Italiji se nalaze poznati fakulteti za školovanje vjeroučitelja.
U svim talijanskim školama izvodi se katolički konfesionalni vjeronauk koji financira država. Moguće je tražiti izuzeće. Katolički vjeronauk mogu pohađati (ako žele) i učenici drugih vjeroispovijesti.
LITVA
Poput Hrvatske mladim stanovnicima Litve omogućeno je pohađanje konfesionalnog vjeronauka. To znači da mogu birati vjeronauk prema izboru, odnosno prema svojoj konfesiji (vjeroispovijesti).
Učenici u Litvi odlučuju između konfesionalnog vjeronauka (čak 9 mogućnosti – razne religije) i etike (model sličan Hrvatskom primjeru).
NJEMAČKA
U nacističkoj Njemačkoj (1939.-1945. god.) vjeronauk je odstranjen iz svih škola.
Nakon 1945. god. vjeronauk je vraćen u sve škole. Redovit je (obvezan) predmet uz mogućnost izuzeća.
Učenici u Njemačkoj vjeronauk mogu birati za završni maturalni rad.
Vjeroučitelj može predavati tek onda kada dobije mandat (ovlaštenje) u ime Crkve od mjesnog biskupa (kao i u Hrvatskoj).
Nekoć se vjeronauk više učio uvodeći u istine vjere, potom istražujući Bibliju, pa Crkvu… U današnjem vjeronauku u središtu su interesa pitanja mladih promatrana svjetlom vjere.
POLJSKA
Dolaskom komunizma u katoličku Poljsku 1945. god. vjeronauk je u školama postao najprije neobvezan, a zatim je 1952. god. ukinut. Nastojalo se oslabiti i crkvenu katehezu (vjeronauk u župi).
Cilj je kateheze odgojiti čestite Poljake i zrele kršćane. Vjera je uvijek bila dosta jaka. Još u doba komunizma više od 90 % srednjoškolaca pohađalo je župnu (crkvenu) katehezu.
Krajem godine 1989. demokratskim promjenama u Poljskoj vjeronauk je vraćen u sve poljske škole. Nije obvezan. Učenici koji žele mogu pohađati alternativni predmet – etiku.
PORTUGAL
Vjeronauk se u Portugalu izvodi u svim javnim školama jedan sat tjedno. Cilj je vjeronauka povezati vjeru i kulturu, vjeru i konkretan život.
ŠPANJOLSKA
Vjeronauk je u Španjolskoj redoviti i obvezni predmet za sve škole, ali ne i za sve učenike. Poštuje se vjerska sloboda i pravo na odabir.
Katolički vjeronauk je predmet kao i svi drugi. Održava se dva sata tjedno u osnovnoj i srednjoj školi. Katolički vjeronauk u Španjolskoj je temeljni školski predmet.
Vjeronauk u Španjolskoj je konfesionalni predmet što znači da je ponuđena mogućnost različitim religijama da sudjeluju u izvođenju predmeta. Za one učenike koji ne žele nastavu vjeronauka postoji mogućnost izuzeća.
ŠVEDSKA
Slično kao u Norveškoj, u Švedskoj je vjeronauk interkonfesionalan – uključuje općenito sve religije. Ne opredijeljuje se ni za jednu opciju. Riječ je o svojevrsnoj religijskoj kulturi. Predmet je obvezan za sve učenike.
UKRAJINA
U školi vjeronauk službeno nije dio školskog programa. Etika je obvezan predmet. Ipak, katolički se vjeronauk ostvaruje kao predmet gdje postoji suglasnost između svećenika (vjeroučitelja) i školskog ravnatelja.
VELIKA BRITANIJA
Vjeronauk u Velikoj Britaniji jest nekonfesionalan. Tzv. “religious education” neka je vrsta religiozne kulture. Obvezan je i redovni predmet.
Učenici nerijetko biraju religijsku kulturu kao nastavni predmet za državnu maturu (završni ispit).
Zanimljiva je praksa da svaki dan mnoge britanske škole radni dan počinju javnom molitvom u kojoj sudjeluju pripadnici različitih konfesija (religija).
tekst preuzet sa: www.vjeroznanci.com
