VJERONAUČNI PORTAL

Stranice za vjeronauk namjenjene svim ljudima dobre volje

ČUDOTVORNA GOSPA SINJSKA

13 min read

O GOSPE SINJSKA – mp3

O Gospe Sinjska, Djevo sveta,
divno te divno proslavi Bog, 
slave te glasi svega svijeta, 
premila Majka puka si svog.

Na tebi neba blista se kras,
O Gospe Sinjska, budi nam spas!

Pomogla ti si svome puku, 
kadno pod Sinjem bjesnio boj.
Pruži nam i sad moćnu ruku, 
i sad u borbi narod je tvoj;

Da ustrajemo, moli za nas,
o Gospe Sinjska budi nam spas!

Velika Gospa, kojom se obilježava Marijino uznesenje na nebo, najveći je blagdan posvećen Majci Božjoj, iako je riječ o najmlađoj od četiri dogme koje je Crkva tijekom svoje povijesti definirala o Isusovoj Majci. Marija je, naime, kao Bogorodica točno određena na Efeškom saboru 431., što je potvrdio tek Kalcedonski sabor 451., kada je službeno prihvaćeno i vjerovanje o njezinu djevičanstvu (Blažena Djevica Marija) predloženo na Carigradskome saboru 381. godine. Gotovo 1500 godina kasnije papa Pio IX. bulom “Ineffabilis Deus” proglasio je 1854. dogmu da je Marija i bezgrešno začeta. Trebat će proći još jedno stoljeće do službenog proglašenja da je Ona i na nebo uznesena. Tu dogmu definirao je tek 1950. bulom “Munificentissimus Deus” papa Pio XII.

To, međutim, ne znači da se tek od tada slavi Uznesenje Marijino na nebo, jer iako kanonski tekstovi nisu zabilježili taj događaj, usmena predaja prisutna je u liturgiji, apokrifnim evanđeljima, teološkim komentarima i legendama još od najranijih stoljeća kršćanstva. Od četvrtog stoljeća to se pitanje uznesenja duha i tijela Marijina, koje potvrđuje konačnu čovjekovu svrhu da bude dionikom Božje slave, stalno pojašnjavalo.

Hrvatski udio u dogmi o Uznesenju Marijinu
Veliki pobornik za definiranje dogme o Marijinu uznesenju bio je hrvatski mariolog, franjevac dr. Karlo Balić, kojega je papa Pio XII. zadužio za prikupljanje dokumentacije potrebne za proglašenje same dogme. Nije slučajno da su baš Hrvati u tome imali svog udjela, jer su gotovo od pokrštenja štovali baš Marijino Uznesenje. To stoga što je Ivan Ravenjanin oko 642. splitsku katedralu posvetio baš Uznesenju Marijinu, a smatra se da je upravo tu počelo pokrštavanje Hrvata. Zbog toga Velika Gospa ima posebno značenje u Hrvata tijekom čitave povijesti.

No, ne samo Velika Gospa nego Marija kao Bogorodica koja je kao Božja izabranica jedina bila na nebo uznesena. Taj poseban odnos prema Gospi u Hrvatskoj potvrđuje već knez Branimir koji je na natpisu crkve podignute u Gornjemu Muću zapisao “Za vrijeme kneza Branimira, godine 888. šeste indikacije, otkako je Krist uzeo svoje sveto tijelo od svete Djevice”, čime je prvi put u nas u službenu formulu naznačavanja godine unesen marijanski element. Ponovit će to i knez Mutimir, a kraljica Jelena podignut će u Solinu velebnu crkvu posvećenu Gospi, koja je u naše vrijeme nazvana hrvatskim Gospinim prasvetištem.

Od tada do danas na hrvatskom će povijesnom prostoru biti podignuto više od tisuću crkava i kapela posvećenih Gospi.

Marija će biti titularom čak 16 hrvatskih katedrala, a samom Uznesenju Marijinu, dakle, Velikoj Gospi posvećene su osim splitske i katedrale u Zagrebu, Krku, Poreču, Dubrovniku, Puli, Senju i Rabu. Marija se vrlo rano počela smatrati zaštitnicom hrvatskoga naroda, ne samo stoga što su Branimir i Trpimir počeli na marijanske staze upućivati hrvatski narod, nego i stoga što se tijekom teške i ratovima obilježene povijesti obrana hrvatskih zemalja tumačila Marijinom zaštitničkom ulogom.

Zaštitnica u bitkama
Tako kad su ostatci ostataka Hrvatske pred turskom najezdom obranjeni pod bedemima zagrebačke Marijine katedrale za to nije bilo drugog objašnjenja do da je Gospa zaštitom uzvratila ljubav njoj iskazanu u hrvatskome narodu. I velika pobjeda u pomorskoj bitci protiv alžirskog bega Uluz-Alija kod Korčule na sam blagdan Velike Gospe 1571., kao i pobjeda protiv Turaka u bitci kod Sinja na istu svetkovinu 1715. te mnoge druge, poput one u kojoj je Toma Erdödy porazio Turke u bitci kod Siska 1593. objašnjavaju se Marijinom zaštitom, koja nije manjkala ni u drugim prilikama.

Obljubljeni blagdan u Hrvata
Upravo stoga je i nadbiskup i kasniji kardinal Alojzije Stepinac 1942. “Presvetoj Djevici i majci Božjoj Mariji, moćnoj zaštitnici drage domovine Hrvatske” posvetio hrvatski narod.

Zahvaljujući toj stoljetnoj naklonosti Hrvata Mariji, o čemu među ostalim svjedoči i prvi tiskani Marijin životopis iz pera Marka Marulića koji je bio širitelj marijanske pobožnosti, ali unekoliko i o. Karlu Baliću, organizatoru marioloških kongresa, u Zagrebu su 1971. godine održani VIII. mariološki i XI. marijanski kongres, svečano zaključeni na Veliku Gospu u Mariji Bistrici – najvećem hrvatskom nacionalnom svetištu, gdje se tada okupilo čak sto tisuća vjernika. I ove će godine na Veliku Gospu oni pohoditi svetište Majke Božje Bistričke, kao i sinjsko, trsatsko, aljmaško (koja su uz bistričko najveća), ali i druga posvećena Mariji.

U svih tisuću crkava i kapela bit će na blagdan Uznesenja Marijina veliko slavlje jer je Velika Gospa nakon Uskrsa i Božića najpoznatiji i najobljubljeniji blagdan u Hrvata.

prema: www.monitor.hr

Gospa Sinjska

Procjenjuje se da Majci Božjoj u Sinj hodočasti osamdeset do sto tisuća vjernika godišnje. Najveći broj dolazi u kolovozu i na sam blagdan Velike Gospe (15. kolovoza) kako bi sudjelovali na sv. Misi, ispovijedili se i primili sv. Pričest. Mnogi i čitavu noć hodaju do Sinja i franjevačke crkve u kojoj se nalazi slika čudotvorne Gospe. Neki se zavjetuju pa hodaju bosi.

Hodočašća su započela u 18. stoljeću, a štovanje slike čak nekoliko stoljeća ranije. Naime sa sigurnošću možemo tvrditi da je slika iz Rame u Bosni donijeta u Sinj 1687. godine. Odakle i kako je došla u Ramu teško je utvrditi. Postoji vjerojatnost da su je fratri donijeli iz Sinja 150 godina ranije bježeći pred Turcima. U današnjem Sinju tj. pod Visinjem je hrvatski velikaš Ivan Nelipić u 14. st. sagradio samostan i crkvu sv. Marije dopuštenjem pape Inocenta VI. Turci su 1536. opustošili Cetinsku krajinu i crkvu srušili. Franjevci s narodom bježe u Ramu noseći, prema nekim izvorima, sa sobom sliku Majke od milosti. Vratili su se 150 godina kasnije. Kako je Sinj bio porušen Gospinu su siku u tajnosti čuvali u splitskom Velom Varošu. U tajnosti su je, pod okriljem ljetne noći, prenijeli u Sinj gdje se i danas časti.

Slika je djelo nepoznatog mletačkog autora iz 15. ili 16. st. Izrađena je na platnu dugom 58 i širokom 44 cm. Prikazuje Marijinu glavu i poprsje. Okrunjena je zlatnom krunom izrađenom od 80 zlatnh cekina koje su skupili vojni časnici u znak zahvalnosti nakon pobjede nad Turcima 15. 08. 1715. Od zavjetnih darova izrađen je u Veneciji 1748. veliki srebrni okvir u kojem se slika nalazi. Kasnije su okviru dodani novi uresi.

Gospa je mnogo puta sačuvala narod od kuge, suše, potresa, i pojedince od raznih bolesti dajući mir i milost. Mnoge od tih milosti mogu se s pravom nazvati čudesima, a najveće čudo dogodilo se upravo 1715. godine na blagdan Velike Gospe.

Mehmed – paša Ćelić sa 60 000 vojnika razrušio je i zapalio grad Sinj skupa s crkvom. U sinjsku tvrđavu pored 700 vojnika sklonilo se 8. kolovoza nešto naroda i 6 fratara koji su ponijeli Marijinu sliku. Sliku su postavili na oltar sv. Barbare u crkvu sv. Mihovila na tvrđavi i pred njom molili danonoćno. I cijela Dalmacija molila je za Sinj. Osmanlije su 14. kolovoza poduzeli opći juriš koji je trajao 3 sata. Zidine tvrđave počele su pucati pod silinom topovske paljbe. Branitelji s fra Pavlom Vučkovićem i don Ivanom Grčićem na čelu odlučni braniti tvrđavu do posljednje kapi krvi u podne gledaju čudan prizor. Osmanlije jurišnici počinju bježati u panici.

Fra Petar Filipović, tadašnji suvremeni povjesničar, piše kako su Turci pripovijedali da su noću za vrijeme opsade grada po zidinama tvrđave vidjeli Gospođu koja hoda u velikoj svjetlosti.
Očevici koji su molili pred slikom sigurni su da su vidjeli kako se lice Majke Božje mijenja kad su se zidine počele odvaljivati na nekim mjestima.

Turci su se razbježali u silnom strahu i nisu se vratili nikada više. Postoji tumačenje da je u turskoj vojsci nastala pobuna arnautskih četa. Malo vjerojatno obzirom da su bili usred juriša u kojem pobjeđuju. Drugo tumačenje je da se među vojnicima pojavila neka kužna bolest od koje su mahom umirali. Treće tumačenje kaže da su Turci na okolnim brdima vidjeli znakove koji najavljuju pomoć kršćanima. Četvrto tumačenje, nekima nevjerojatno, jest da je Bog intervenirao preko Marije.

Činjenica je da je 15. kolovoza 1715. pod sinjskom tvrđavom ostalo deset tisuća mrtvih turskih vojnika, a od kršćana poginulo je 35 vojnika, vojni kapelan i 3 časnika.
Branitelji stoga molitvom i darovima zahvaljuju Gospođi koja hoda u velikoj svjetlosti jer ih je spasila.
Netom nakon pobjede dali su izraditi zlatnu krunu s natpisom: IN ERPETUUM CORONATA TRIUMPHAT – ANNO MDCCXV (Zauvijek okrunjena slavi slavlje – godina 1715.).

Crkva Gospe Sinjske

Spokojna  i veličanstvena, uokvirena reljefnim brončanim vratima akademskog kipara Stipe Sikirice, crkva Čudotvorne Gospe Sinjske dominira glavnim gradskim trgom. Građena od 1699. do 1712. godine, odolijevajući ratovima i potresima, do danas je zadržala svoj izvorni izgled.  Središnje mjesto, kako u crkvi, tako i u srcima Sinjana, zauzima slika Čudotvorne Gospe Sinjske. Naslikao ju je nepoznati autor, u 15. ili 16. stoljeću. Blago nagnuta, spuštena pogleda, vjerno bdije nad svojim pukom, otkako su je iz Rame, potjerani turskom najezdom, kao najveću dragocjenost i uzdanicu donijeli u Cetinsku krajinu. Legenda kaže i da je njenim čudotvornim utjecajem Sinj 1715. zauvijek oslobođen turske vlasti. U znak zahvalnosti, Sinjani su sliku 1716. okrunili zlatnom krunom na kojoj piše IN PERPETUUM CORONATA TRIUMPHAT – ANNO MDCCXV (Zauvijek okrunjena slavi – 1715.). Danas je Slika u srebrnom okviru, s reljefom sinjske tvrđave na poleđini (autor kipar Ante Jakić) urešena zavjetnim darovima vjernika.

Osim Gospinoga, u crkvi se nalaze i oltari sv.Josipa, sv. Frane, sv. Ante, sv. Nikole u prezbiteriju se ističe kameni oltar, rad akademskog kipara Kuzme Kovačića, kao i vitraji akademskog kipara Antona Vrlića. Iznad ulaznih vrata nalaze se vitraji koji prikazuju Uznesenje Blažene Djevice Marije, likove fra Pavla Vučkovića i sv. Nikole Tavelića, a na bočnim zidovima lađe evanđelisti, bl. Alojzije Stepinac i sluga Božji Ante Antić, sve radovi akademskog slikara Ivana Grgata. Mozaik i vitraj s prikazom krunjenja Blažene Djevice Marije i s Kristom na križu, rad akademskog slikara Josipa Botterija Dinija, nalaze se iza glavnoga oltara. Brončani reljef autora Kuzme Kovačića s likom Gospe Sinjske okrunjene s dvanaest zvijezda, jednak detalju na vratima franjevačke crkve na Šćitu u Rami, nalazi se u unutarnjem crkvenom dvorištu.

Današnji zvonik, s četiri nova zvona, visok 43,5 metara dovršen je 1927. godine, na mjestu staroga iz 1775. izgrađenog od muljike, kamena karakterističnog za gradnju na ovim prostorima. Godine 1958. blagoslovljene su nove orgulje, tvrtke Franc Jenko iz Ljubljane. Crkva je posvećena 2009. godine na blagdan Uzašašća, zajedno s novim oltarom i Gospinim kipom u samostanskom dvorištu (rad akademskog kipara Josipa Marinovića). Crkva i samostan nalaze se u Registru kulturnih dobara Ministarstva kulture Republike Hrvatske kao zaštićeno kulturno dobro sakralne graditeljske baštine.

tekst preuzet sa: www.visitsinj.com

Slika Čudotvorne Gospe Sinjske – Ramske

Gospa Ramska i Sinjska – slika koja stoljećima kruži među pukom od Rame, Sinja, europskih zemalja sve do prekooceanskih zemalja, do naših iseljenika u Australiji, Americi i drugim zemljama. Prepoznatljiva je već stoljećima. No, rijetki se pitaju o njezinoj umjetničkoj vrijednosti i o detaljnoj povijesti – od kuda je došla u Ramu i u Sinj? Na ta i sljedeća pitanja nemamo sigurne odgovore. – Tko je naslikao Gospinu sliku? – Kako je k nama došla? – Kakvi su početci njezina posebnog štovanja?

Prvi i najstariji povjesničar Gospina štovanja fra Petar Filipović kaže da ni od starih nije mogao doznati od kuda je i kako slika došla u Ramu. Fra Stanko Petrov nagađa da ju je slikao nepoznati mletački slikar u drugoj polovici 15. stoljeća i da se slika najprije nalazila u Cetingradu (Sinju), da su je cetinski fratri kad je Sinj pao u turske ruke 1536.g. ponijeli sa sobom u Ramu, gdje je ostala sve do 1687. godine kada su je Ramljaci vratili u Sinj. No, što je istina, Bog zna.

Ova Čudotvorna slika Gospe Sinjske može se ubrojit među ljepše slike što ih je stvorila kršćanska umjetnost. Danas je dobro sačuvana, iako su na više mjesta vidljivi prijelomi koji su vjerojatno nastali dok su fratri nosili sliku u torbi dok su bježali iz Rame. Slika je naslikana na platnu, duga 58 cm, a široka 44 cm. Na slici nije prikazan cijeli lik Majke Božje, nego samo poprsje koje izlazi iz tamne pozadine. Slikarica č. s. Rafaela Egger je 1927. godine sliku temeljito očistila i u jednakoj veličini preslikala, a povodom 250 obljetnice čudesnog oslobođenja Sinja i Cetinske krajine, sliku je konzervirao Filip Dobrošević 1965.

Narod je kroz stoljeća sjedinjivao s Gospom svoju, često, gorku sudbinu iseljavanja i bježanja iz rodnog kraja, te se ova slika može ubrojiti među naše „Gospe selice“. Mnogi su se divili njezinom blagom liku, opisali su je mnogi svećenici i književnici: „Bogomajka je lice neiskazane ljepote prignula lijevom ramenu, a pogled oborila zemlji. (…) Pričinja se da te oči poniknute ničice izravno gledaju i vide čovjekovu vanjštinu i čovjekovu nutrinu.“

Iznad kestenjaste kose teče joj tamno-pepeljasta koprena i u bogatim naborima pada po gornjem dijelu prsa i po ramenima. Koprenu, sličnu okruzi ramskih žena, natkriljuje svijetlozeleni veo, podšiven žutom podstavom, koji donjim dijelom pada niz leša, a gornjim se oslikava na svjetlećem svetokrugu koji ovija glavu, pa je kao i glava povinut ulijevo. Ispod prozirne koprene, zasječeno, nazire se uho, usuglašeno s izrazom poniklog lica, kao da kaže: „Sve što bude izrečeno, bit će saslušano“.

„Gospino lice vrlo je milo i živo, puno neke neodoljive dragosti, blago i kao zeru turobno, a opet ljupko, lijepo, da ti pogled na nj razblažuje srce, dira dušu. ” (fra Stanko Petrov)

Gospina glava, zaogrnuta dvostrukom koprenom, lagano je nagnuta na lijevu stranu. Marijino lice ističe se visokim čelom, nešto s pojačanim spuštenim kapcima iznad kojih su visoko svedene obrve. Blijedi obrazi lagano su oživljeni crvenilom.

Preko glave je tamna zlatno-zelena koprena, koja se spušta niz ramena. Ispod nje je druga koprena, prozirna tamno-pepeljaste boje. U laganom ritmu ona obuhvaća glavu, ramena i gornji dio prsiju. Kroz nju se nazire uho i dio vrata, a na prsima prelazi u bogatu igru nabora. Ispod nje je tamnocrvena haljina, stegnuta zelenkastim pasom. Oko glave je nenametljiva aureola.” (fra Josip Ante Soldo) „Na glavi je krasna kruna od suhoga zlata. Sa strane i sprijeda, sve do dna slike vise zlatni lanci, kolajne, naušnice, križevi, prstenje i drugi nakiti. Nasred prsiju tri su velika srca. Ispod vrata je rastegnuta, između dviju zvijezda, lijepo spletena mrežica od mnogo zrnaca sitnog biserja. Sve su te nakite darovali pobožni vjernici Majci Božjoj u zahvalu za primljene milosti.

Danas se od Gospine slike vidi samo lice i maleni rub koprene. Sve je drugo prekriveno zlatom i biserjem. Upravo je po nakitu i zavjetnim darovima Slika Gospe Sinjske dobila svoje vanjsko obilježje. Od svih se darova najviše ističe zlatna kruna koju su Gospi u znak zahvalnosti poklonili branitelji Sinja. Tom je krunom Gospu svečano okrunio 1716. godine splitski nadbiskup Cupilli. Kruna je ukrašena viticama i anđeoskim glavicama. Ona je bila prvi dar vjerničkog srca.

Na njenom je dnu upisano: „IN PERPETUUM CORONATA TRIUMPHAT – ANNO MDCCXV” (Zauvijek okrunjena slavi – 1715.). Slika je postavljena u srebreni okvir koji je izrađen od zavjetnih darova. Četvrtasti osnovni dio izrađen je 1748. godine u Mlecima, a četiri srebrena ukrasa, vezana za taj četvrtasti dio okvira rađena su 1766. godine, također u Mlecima. Na podnožju gornjega srebrenog nakita stoji natpis: „SANTA M. G. SUBURBII SING 1766.” (Svetoj Mariji od Milosti varoši Sinja 1766.).

Značajna obnova okvira učinjena je 1973. godine. Tada je kipar Ante Jakić uklonio drveni dio okvira koji je bio obložen srebrom, zamijenio drvo s poliesterskom plastičnom masom i izmijenio veliki dio srebrene obloge u što je utrošeno 15 kg srebra. Na poleđini srebrenog okvira Gospine slike izradio je reljef sinjske Tvrđave.

preuzeto sa: www.ramska-zajednica.hr

Molitva Gospi Sinjskoj za obraćanje hrvatskog naroda

Gospe naša, pred tvojom su Slikom, tvojim zagovorom naši pretci u obrani Sinja 1715. godine izmolili od Boga dar slobode. Brojni su njihovi potomci ostali zahvalni tebi i Bogu za čudesnu obranu. Nažalost, među našim sunarodnjacima, krštenim u ime Isusa Krista, velik je broj onih koji se smatraju Kristovim učenicima, ali ne slijede njegov nauk ni volju Oca Nebeskoga. Svojim riječima obeščašćuju tvoje ime, ime Božje, ime Isusa Krista i Božjih svetaca. Čine različita bezakonja i nepravde. Uhvaćeni su u različite mreže robovanja nutarnjim i vanjskim porocima. Molim te, Majko naša, izmoli mi milost trajnog obraćanja kako bih mogao/la moliti za obraćenje svojih sunarodnjaka i cijeloga svijeta da raste broj onih koji će ljubiti Boga svom dušom svojom, svim umom svojim, svim srcem svojim, a bližnjega svoga kao samoga sebe. Hvala ti, Gospe Sinjska. Amen.

Molitva onih koji imaju djecu ili ukućane s poteškoćama u razvoju

Bože, ti si nas sve stvorio iz ljubavi i svoju ljubav ne uskraćuješ nikomu od nas. Često ne razumijem tvoju božansku ljubav. Ne razumijem zašto moj/moja….. ima tako teške zdravstvene poteškoće. Znam da si mi odgovor dao u križu svoga Sina Isusa Krista. Znam i vjerujem da razumiješ i moj vapaj koji upućujem zajedno s njim: “Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio?” Molim te, Oče Nebeski, obdari me milošću vjere koja ne mora sve znati, kojoj je dovoljno povjerenje da nas ti sve vodiš različitim putovima, ali istom cilju – zajedništvu. Gospe draga, po tvom su se zagovoru dogodila brojna čudesa. Izmoli mi dar poniznosti i predanja volji Oca Nebeskoga i vodstvu Duha Svetoga i u služenju po tvomu i Isusovu primjeru i čudo izliječenja moga/moje….. na slavu Bogu. Hvala ti, Čudotvorna Gospe Sinjska! Amen.

Čudotvorna Gospa Sinjska – on-line puzzle

No votes yet.
Please wait...
Copyright © All rights reserved. | Newsphere by AF themes.