Sveti Ambrozije – zaštitnik pčelara

Ambrozije je bio milanski biskup i crkveni naučitelj, jedan od 4 Sveta oca – utemeljitelja kršćanske književnosti, utjecajan carski savjetnik i pomoćnik, ali i veliki pobornik neovisnosti Crkve o državnoj vlasti i ako takav istovremeno snažan autoritet u teologiji i predmet štovanja običnog puka. Rodio se 339. godine u Trieru, nakon studija prava i govorništva u Rimu 370. godine postaje guverner u sjevernoj Italiji. 374. godine nakon smrti milanskog biskupa, kler i narod jednodušno izabraše njega za novog biskupa, iako je bio tek pripravnik za Sveto krštenje, prije svega zato jer je bio neustrašiv borac za ljudska prava, kršćanske vrijednosti, red i poštenje. Iako je pisao moralno-poučne spise, propovijedi i posmrtne govore, Ambrozije je mnogo poznatiji kao pjesnik i glazbenik, pa su ga nazivali “ocem latinskih himni”. Njegovi jasni i krepki stihovi bili su kao stvoreni za pjevanje, te su ušli u kršćansko bogoslužje, ali i među puk. Tzv. ambrozijansko pjevanje predstavlja najstariju liturgijsku baštinu u zapadnoj Europi, a održalo se i do dan-danas. Ambrozije je bio u svakom pogledu snažna ličnost, koji se osim Boga nije bojao nikog, pa ni samog Cara.

Kad se radilo o pravdi i zakonu, bio je neumoljiv, pa je tako cara Teodozija prisilio na pokoru zbog pokolja u Solunu 390. godine. Zbog tog beskompromisnog čina Ambrozija na mnogo slika prikazuju kako Caru ne dopušta ulazak u milansku baziliku. Ambrozije je za svog života ostavio dubok trag u svojoj biskupiji, ali i šire: ljubav i briga za dobro Crkve doveli su ga i u naše krajeve (u Srijemskoj Mitrovici njegovom je zaslugom za novog biskupa izabran pravovjernik Anemije). Umro je u Milanu 397. godine, a njegovi ostaci su izloženi u milanskoj bazilici nazvanoj po njemu. Mozaik s njegovim likom koji se nalazi u istoj crkvi je najstariji očuvani portret nekog sveca.

Uz ime Svetog Ambrozija veže se legenda o tome kako se kao dijete teško razbolio i dok je tako bespomoćan ležao u kolijevci, na njegovo se lice spustio roj pčela koji je kao melem ostavio malo meda oko njegovih usana, da bi potom odletjele ne ozlijedivši ga. Taj događaj prikazuju mnoge slike po Rimu i drugdje gdje štuju Svetog Ambrozija. Biskup Ambrozije je držao pčelinju košnicu modelom skladne zajednice u kojoj vlada red i rad, te je vjerovao da pčele predstavljaju sve što je uređeno, pobožno, uzvišeno i sveto, pa ga velik broj slika prikazuje kako stoji pred košnicama okružen pčelama. Osim što je bio biskup neupitna morala, pravdoljubiv i častan čovjek koji se čitav život borio za vjeru i poštenje, Ambrozije je bio tako izuzetan pjesnik i vješt govornik omiljen među pukom, da se govorilo da mu “iz usta teku riječi slatke poput meda”. Iz svih ovih razloga 7. prosinca Crkva slavi Ambrozija kao Svetog biskupa i naučitelja, a pčelari kao svog sveca zaštitnika.

Ambrozijanci su redovnici Pčelarskog reda Svetog Ambrozija iz Mađarske, Rumunije, Češke, Slovačke, Slovenije i Hrvatske koji se svake prve nedjelje u prosincu tradicionalno okupe u svom središtu, odjeveni u posebno šivane odore (različite od zemlje do zemlje), naprave procesiju do crkve u kojoj se potom drži misa posvećena Svetom Ambroziju, zaštitniku pčela i pčelara i posvete novi barjaci pčelarskih udruga. I dok se u začetku ovaj dan obilježavao isključivo u Hlebinama, posljednjih se godina procesije i mise održavaju i drugdje u Hrvatskoj. 

Za pčelare su od svečanih odora važnije moralno-etičke vrijednosti koje je promicao Sveti Ambrozije i osjećaj bliskosti i zajedništva među pčelarima.

pogledajte, možda vas zanima:
No votes yet.
Please wait...